Zamjenik šefa Izaslanstva Evropske unije u BiH Khaldoun Sinno izjavio je juče u Travniku, kako je poljoprivreda ključni sektor BiH, te da ona predstavlja ogroman potencijal, kako na domaćem tržištu, tako i za izvoz u Evropsku uniju.
-Tu su i sredstva EU, koja su na raspolaganju za sektor poljoprivrede, ali da bi postala dostupna, potrebna je strategija za poljoprivredni i ruralni razvoj, koja će važiti za područje cijele BiH, i to je nešto što očekujemo od vlasti ove zemlje – kazao je Sinno novinarima na forumu o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede “Naše oranice bez granice”.
Projekat o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede, pokrenuo je Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH (EUSR), s ciljem da se razgovara o trenutnoj situaciji ruralnih područja i poljoprivrede u BiH, kao i o izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja EU.
-Želimo ostvariti saradnju s poljoprivrednicima u cijeloj BiH. Želimo od njih čuti šta misle o radu EU kada je u pitanju poljoprivreda, ali im i omogućiti da dobiju savjete od stručnjaka. Nadamo se da će to pridonijeti da otvorimo debatu o poljoprivredi na području cijele BiH – naglasio je Sinno.
Na forumu su učestvovali brojni poljoprivrednici, među kojima i Zijad Šehić, koji proizvodi travnički sir, ali se suočava s problemima u prodaji.
-Može se od proizvodnje sira preživjeti, ali se treba pronaći put da se ide korak dalje. Ovako, slabo se prodaje, jer nema otkupnih stanica koje bi sir otkupljivale redovno. Svaku godinu je sve teže, jer ljudi imaju puno ovaca i proizvedu puno sira, ali plasman je slab – kazao je Šehić.
Osim poljoprivrednika, na forumu su učestvovali domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci, a među njima i Tarik Dizdarević s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je istaknuo kako je prije nego što se osigura konkurentnost na evropskom, potrebno stvoriti stabilnu situaciju na domaćem tržištu.
-Dosta se treba uraditi kako bi se podigla kvaliteta naših proizvoda i kako bi oni bili na razini evropskih tradicionalnih proizvoda. U prvom redu to je edukacija, da se shvati da ne možemo praviti sir kao naši djedovi i pradjedovi, zatim infrastruktura i modifikacije u tehnologijama. Međutim, samo unaprjeđenje naših kapaciteta nije za izvoz, nego trebamo zadovoljiti lokalno tržište i spriječiti nestajanje ljudi koji su sa svojim proizvodima, poput travničkog sira, čuvari bh. tradicije – kazao je Dizdarević.
U okviru foruma o poljoprivredi i ruralnom razvoju, upriličen je i informativno-edukativni sajam, na kojem su izlagali partneri na projektu, UNDP BiH i projekt USAID/Sweden FARMA II, te Udruženje privrednika i poslodavaca Žepče,(UPIP) i Farmofit – Fabrika stočne hrane Rapić, Gradiška.
zavnews/FENA
