U ovom užurbanom svijetu smo svakodnevno pod visokom razinom stresa i jako rijetko imamo priliku uživati u tišini i u zadovoljstvu kojeg ona pruža.
Tišina je nešto što većini ljudi ne predstavlja užitak, jer zapravo ne znaju koje su prednosti provođenja određenog vremena u apsolutnoj tišini. Znanost je već nekoliko puta potvrdila, da tišina ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcioniranje mozga.
Svaki dan izdvojite određeno vrijeme koje ćete provesti sami sa svojim mislima, bez ikakvih distrakcija i uznemiravanja, a učinak će biti najbolji ako to vrijeme provedete u prirodi na svježem zraku. Za to vrijeme zaboravite na užurbanost okolo, i uživajte u prednostima tišine.
Tišina potiče regeneraciju moždanih stanica
U istraživanju iz 2013. godine, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Brain, Structure and Function, naučnici su proučavali učinak tišine na laboratorijskim miševima. Rezultati analize su pokazali da su dva sata tišine dnevno, dovoljna za poticanje rasta novih stanica na području hipokampusa. Hipokampus je dio mozga odgovoran za pamćenje, emocije i učenje.
Naučnici su u tom istraživanju ustanovili i da tišina poboljšava komunikaciju među neuronima, i smanjuje rizik od nastanka degenerativnih promjena unutar mozga.
Tišina omogućava pohranjivanje i pamćenje informacija
Mozak je uvijek aktivan, čak i za vrijeme odmaranja. U jednom istraživanju iz 2013. godine, američki naučnici su proučavali učinak tišine na informacije s kojima su se osobe susrele posljednjih nekoliko sati. Ustanovili su da tišina potiče pohranjivanje i procesuiranje tih informacija. Tokom vremena koje provodimo u tišini, mozak ima dovoljno vremena obraditi i pohraniti informacije. Vrlo često tišina pomaže i u rješavanju problema.
Manjak tišine i užurbani tempo, mogu stvoriti osjećaj rastresenosti, smanjiti produktivnost, koncentraciju i pamćenje. U takvom stanju je gotovo nemoguće pohraniti i zapamtiti bilo koju informaciju.
Tišina smanjuje razinu stresa i ublažava anksioznost
Konstantno izlaganje buci, podiže razinu hormona stresa u tijelu, što je jako loše za zdravlje cjelokupnog organizma. Mozak uvijek reagira na zvučne signale, čak i tokom spavanja. Amigdala je dio mozga koji je povezan s pohranjivanjem uspomena i obrađivanjem emocija. Aktivira se kod zvučnih signala i potiče oslobađanje hormona stresa. Ako živite na užurbanom i glasnom području, vrlo je velika vjerovatnost da imate povišenu razinu hormona stresa (kortizola) u tijelu.
U jednom istraživanju iz 2002. godine, naučnici su analizirali aktivnost dječijeg mozga nakon izlaganja buci. Rezultati su pokazali da djeca koja su konstantno izložena buci, otežano uče i imaju lošije ocjene, u odnosu na djecu koja svaki dan određeno vrijeme provode u tišini.
Tišina nam dopušta da jasnije razmišljamo
Svakidašnje izlaganje buci, narušava sposobnost logičnog i realnog razmišljanja. Buka može smanjiti motivaciju i povećati rizik od griješenja tokom obavljanja određenih zadataka. Djeca koja su izložena buci, daju slabije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, a kod odraslih je primijećena i povišena razina hormona stresa.
Jedno istraživanje je pokazalo da konstantno izlaganje buci, može usporiti kognitivni razvoj i otežati razvijanje jezičnih vještina.
savjetnikuspjeha
