Djeca koja imaju međuobroke imaju veću vjerovatnost konzumirati više voća i drugih zdravih namirnica koje inače ne bi pojeli, pokazalo je malo istraživanje kvalitete dječije prehrane.
Naučnici su proučili podatke o prehrambenim navikama 150 obitelji na području Minneapolis-St. Paula u Minnesoti čija su djeca bila u dobi od 5 do 7 godina. Sudionike istraživanja tri su puta ispitivali o tome šta su jeli i pili u prethodna 24 sata.
Kad su izdvojili i proučili samo dječije obroke, naučnici su utvrdili da je tzv. indeks zdrave prehrane prosječno bio 55,3 od mogućih 100 bodova. No, kad su u obzir uzeli međuobroke, rezultat je porastao na 57,1 bodova.
“Međuobroci su među djecom obuhvaćenom istraživanjem pozitivno pridonijeli sveukupnoj kvaliteti prehrane”, napisala je voditeljica istraživanja Katie Loth sa Univerziteta Minnesota u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics.
“No, utvrđeno je i da su međuobroci povećali prosječno dječije konzumiranje prerađenih žitarica i zaslađenih napitaka”, kaže Loth.
Uzimajući samo u obzir obroke, djeca su jela prosječno 3,9 porcija prerađenih žitarica poput bijelog kruha i 0,4 porcije zaslađenih napitaka poput sokova i gaziranih pića, pokazalo je istraživanje. Kad su se uključili međuobroci, djeca su unosila pet porcija prerađenih žitarica i 0,54 porcije zaslađenih napitaka dnevno.
Djeca su putem obroka prosječno dnevno unosila 1215 kalorija, a kad su se pribrojali i međuobroci, prosječni dnevni unos porastao je na 1581 kaloriju dnevno.
Uzimajući u obzir i međuobroke, djeca su konzumirala prosječno 1,08 porcija voća, 1,29 porcija povrća, 4,26 porcija bjelančevina i 2,15 porcija mliječnih proizvoda dnevno, pokazalo je istraživanje. Uzimajući u obzir samo obroke, djeca su konzumirala jedva dvije trećine porcije voća dnevno, 3,88 porcija bjelančevina i 0,59 porcija povrća, što sugerira da međuobroci osiguravaju djeci više zdravih namirnica.
Pokazalo se da su međuobroci više pridonosili zdravoj prehrani dječaka nego djevojčica.
Kad su se isključili međuobroci iz analize, indeks kvalitete prehrane pao je kod dječaka 2,5 bodova, a kod djevojčica jedan bod.
S obzirom na to da se radi o malom broju ispitanika i mogućnosti da roditelji nisu davali tačne podatke o prehrani djece, naučnici ističu da je potrebno daljnjim istraživanjima bolje proučiti šta utječe na izbor dječije hrane i koje su prepreke uvođenju više zdrave hrane putem međuobroka.
“Dugoročno rad na metodama poboljšanja dječije prehrane i uvođenju zdravijih namirnica u obliku međuobroka treba nastaviti”, dodaju naučnici.
zavnews/geek.hr
