Bioraznolikost u zadnjih nekoliko decenija prolazi kroz poražavajuće epizode, blago rečeno. Od 1970. pa do 2014. smanjena je populacija divljih životinjskih vrsta za nemalih 60 posto. Na to upućuju podaci Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).
U izvještaju pod nazivom “Živi planet” (Living Planet Report), koji je rezultat rada WWF-a i Londonskog zoološkog društva, prikupljeno je mnoštvo podataka. U pitanju je 4000 raznih vrsta ptica, sisavaca, riba, vodozemaca i gmazova.
Voditelj WWF-a Marco Lambertini je povodom objave izvještaj rekao kako očuvanje prirode trebamo shvatati u puno širem kontekstu, a ne samo u smislu zaštite ugroženih životinjskih vrsta.
“Nema zdrave budućnosti za ljude na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim okeanima, opustošenim šumama i uništenim tlom”, upozorio je Lambertini.
Nestanak faune evidentiran je na cijelom planetu, a neki njegovi dijelovi su posebno ugroženi, poput tropskog pojasa.
Tužne brojke
U prethodnom izvještaju “Živog planeta” evidentirano je smanjenje divljih životinja za 58 posto, dok se u ovogodišnjem upozorava na to da se stanje pogoršalo. Populacija divljih životinja smanjila se za 60 posto.
U zadnje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba je zabilježeno “zastrašujuće” smanjenje životinjske populacije od nevjerovatnih 89 posto.
U istom razdoblju je nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda. Na području Evrope, Sjeverne Afrike te Bliskog istoka rezultat je 31 posto.
Krivci
Na smanjenje bioraznolikosti najviše utječu pretjerano iskorištavanje resursa te poljoprivreda. Oba su čimbenika posljedica povećanih potreba i potrošnje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje, te klimatske promjene.
Bioraznolikost je od značaja za zdravlje ljudi, prehranu, blagostanje i sigurnost općenito, kao i za stabilnost političkih i ekonomskih sistema diljem svijeta, stoji u izvještaju.
“Svijet bi trebao prihvatiti novi sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, a na način na koji je prihvaćen i dogovor o klimatskim promjenama u Parizu”, smatra Lambertini.
“Mi smo možda zadnja generacija koja može poduzeti konkretne korake i okrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje do 2020. godine je odlučujuće razdoblje u našoj povijesti”, stoji u izvještaju.
zavnews/geek.hr
