U mjestu Lipnik na području općine Gacko, pronađena je tačna lokacija turbeta bošnjačkog velikana Smail-age Čengića.
Glavni imam u Gacku i Bileći Sadet efendija Bilalić potvrdio je ovu informaciju za Faktor, navodeći da je do ovog otkrića došlo kroz opsežan projekat Islamske zajednice. Nakon ovog otkrića pokrenuta je i peticija kod Komisije za nacionalne spomenike BiH za uvrštavanje ove lokacije među nacionalno blago.
– Smail-aga Čengić je aristokrata iz Hercegovine, a njegovo turbe je bilo u funkciji do Drugog svjetskog rata, kada je zapaljeno. Nakon toga je partizanski komesar Pašić 1946. dao da se od njegovih kamenih zidova izgradi spomenik poginulim partizanima u Drugom svjetskom ratu na ulazu u Avtovac – kaže Bilalić.
U periodu Jugoslavije priča o turbetu je bila zabranjena tema, a u postratnom periodu pokrenut je projekat tačne identifikacije gabarita turbeta na lokaciji gdje se nalazilo turbe, navodi Bilalić.
Epovi o Smail-agi Čengiću
Smail-aga Čengić je kao historijska ličnost opjevan u epovima i pjesmama koje objektivno ne oslikavaju ulogu i život ovog junaka.
U pojedinim historijskim knjigama poput “Crnogorsko hercegovački odnosi“ autora Hajrudina Ćurića i “Gatački ključ i Cernica“ autora Šaćira Škaljića i Ibrahima Mehića se navodi da je Smail-aga Čengić bio ajan, muteselim i general osmanske vojske. Rođen je 1788. godine u selu Jelašica, udaljenom 35 kilometara od Kalinovika. Istaknuo se junaštvom i borbama od 1809. do 1810. protiv srpskih ustanika, a kao mlad general je na poziv sultana gušio ustanke i u Egiptu.
Kada je Smail-aga došao u Gacko 1814. godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk s velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata.
– Od Ivana Mažuranića, opisan je kao glavna ličnost u epu “Smrt Smail-age Čengića” vrlo pristrasno i licemjerno. Taj Mažuranićev spjev objavljen je u “Iskri” 1846. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaze: “Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengic je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra” – navodi se u navedenim knjigama.
Ubijen na prevaru
Autori ističu da je 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio veliko junaštvo, te da je u toj bici poginulo devet Petrovića, a što mu ova porodica nikada nije mogla oprostiti.
Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Čengić 1840. na Drobnjacima, zajedno sa još 70 svojih Gačana. U prevari i izdaji su se istaknuli Petar Petrović Njegoš i Novica Cerović.
Čengić je pokopan u svom turbetu u Lipniku, a iza sebe je ostavio sedam sinova i suprugu Čelebiju Hasanbegović. Dio vojne opreme Smail-age Čengića se čuva i u muzeju u turskom gradu Bursi.
Njegovo turbe biva zapaljeno 1941. a kameni zidovi razneseni, da bi tek nedavno bila pronađena i prava lokacija turbeta.
zavnews/faktor
