Globalna studija o efektima pandemije COVID-19, kojom je rukovodio prestižni Londonski kraljevski univerzitet Kings College London, dokumentirala je negativne efekte pandemije na preduzetnike i biznise diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Ova globalna studija stvorit će nove teorijske i praktične uvide o procesima otpornosti koji preduzetnicima omogućavaju uspješno snalaženje u krizama. Proučavani su preduzetnički i poslovni i lični odgovori na pandemiju COVID-19 u 31 zemlji: Australiji, Bangladešu, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Brazilu, Bugarskoj, Kanadi, Čileu, Kini, Kolumbiji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Indiji, Irskoj, Italiji, Japanu, Litvaniji, Malti, Holandiji, Novom Zelandu, Norveškoj, Pakistanu, Peruu, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj, Španiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji i SAD. Član Projektnog tima u ime Bosne i Hercegovine bio je prof. dr. Adnan Efendić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Ugroženost poslovanja
Studija, također, identificira i znake optimizma i rezistentnosti kod onih koji vode mala i srednja preduzeća. Istraživanje je obuhvatilo više od 5.000 preduzetnika čiji uzorak čini 75 posto ukupne svjetske proizvodnje i više od 50 posto svjetskog stanovništva.
Mnogi preduzetnici smatraju da su im poslovi bili ugroženi tokom prethodne godine, primarno zbog manjka resursa sa kojima su raspolagali u odnosu na veće kompanije. Iako su preduzetnici poznati po svojoj agilnosti u različitim izazovnim situacijama, velike prepreke sa kojima su se suočili uključuju primjere od zakašnjelih naplata do nemogućnosti pristupa vladinim potporama. Novi izazovi su kombinirani sa brigom za zdravlje i rastućom nesigurnosti, ograničenim društvenim interakcijama i slabljenjem mentalnog zdravlja.
Nalazi o tome kako su mali i srednji biznisi bili pogođeni pandemijom između ostalog uključuju i zabrinjavajućih 61 posto preduzetnika u globalnom uzorku koji prijavljuju ugroženost svojih kompanija zbog velikog pada u obimu poslovanja, dok je otpuštanje radnika zabilježeno u 28 posto malih i srednjih preduzeća.
Mada je više preduzetnika u BiH iskazalo ozbiljnu ugroženost poslovanja od globalnog prosjeka (njih oko 70 posto), interesantno je primijetiti da je oko 22 posto izvijestilo o otpuštanju radnika, što bosanskohercegovačka mala i srednja preduzeća svrstava u kategoriju onih koji su otpuštali radnike manje od globalnog prosjeka.
Dok je više od 40 posto preduzetnika povećalo poslovne aktivnosti radeći od kuće ili drugih lokacija, Bosna i Hercegovina je po ovom kriteriju zabilježila najmanje promjene. Prema rezultatima istraživanja, oko 80 posto bosanskohercegovačkih preduzeća nastavilo je raditi na postojećim lokacijama i približno isti procenat ne nudi svoje proizvode u on-line opciji. Preduzetnici su poznati kao jako pronicljivi ljudi, a to se pokazalo i tokom pandemije pa je skoro 70 posto preduzetnika prilagodilo svoje poslovne planove pandemiji, što je procenat zabilježen i kod bosanskohercegovačkih poslodavaca.
Također, oko 40 posto kompanija uspjelo je pronaći nove poslovne mogućnosti u uslovima pandemije, a to primarno uključuje aktivnosti vezane za digitalizaciju, zdravlje, promjene sa lokalnog na globalni fokus, održivost i nove poslovne modele. Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa slabijim rezultatima gdje je oko jedne trećine malih i srednjih preduzeća uspjelo realizirati nove poslovne ideje u izmijenjenim pandemijskim okolnostima.
Ključni nalazi vezani za stres i mentalno zdravlje preduzetnika sugeriraju da je tokom pandemijske krize došlo do povećanja stresa kod preduzetnika, a zadovoljstvo životom je smanjeno za 12 posto u odnosu na stanje prije pandemije. Ovakvi nalazi ne iznenađuju s obzirom na podatak da oko 40 posto preduzetnika izvještava o visokom nivou nesigurnosti i nepredvidivosti za njihove biznise.
Većina preduzetnika najviše brine o vlastitom i zdravlju porodice (58 posto), manje njih se brine o nedovoljnoj zdravstvenoj zaštiti (34 posto), mada sa značajnim varijacijama u svijetu. Tako Bosna i Hercegovina spada u kategoriju zemalja u kojima se poslovni ljudi najviše pribojavaju upravo nemogućnosti dobijanja adekvatne zdravstvene zaštite, dok je po pristupu vladinim potporama BiH svrstana u manje uspješne zemlje.
Preduzetnici iz BiH su u mnogo višoj mjeri koristili podršku od strane familije, prijatelja i bliskih ljudi u odnosu na globalni prosjek. Čini se da postoji i reciprocitet u smislu da je Bosna i Hercegovina u vrhu zemalja gdje su preduzetnici izvijestili volontersku podršku drugima koji se suočavaju sa pandemijom (61 posto u BiH), a globalni prosjek iznosi 51 posto.
Društvene interakcije
Oko 50 posto ispitanika frustrirano je zbog ograničenih društvenih interakcija tokom pandemije. Premda je došlo do velikih promjena u poslovanju i radu od kuće, ipak kao pozitivno se uočava činjenica da svega 15 posto preduzetnika izvještava o usamljenosti tokom posla.
“Dok su preduzetnici bili optimistični i većina njih pokazala agilnosti u pandemiji, prilično je jasno da se mnogi nalaze u modu preživljavanja. Samo u našem uzorku, poslovi 3.162 preduzetnika i njihovih 41.578 zaposlenih su u direktnom riziku. Kratkoročne i dugoročne mogućnosti preduzetnika koje su istražene u studiji sugeriraju na jednu dugoročnu promjenu ekonomije sa nekoliko trendova: ubrzana digitalizacija, novi fokus na lokalnu ekonomiju, tražnja za inkluzivnim i održivim poslovnim modelima kao i savremenim trendovima koji omogućavaju pojedincima ličnu i poslovnu rezistentnost. Pametne vlade će podržati preduzetnike u ovim trendovima kako bi im pomogli da se oporave i predvide nove koristi u post-pandemijskoj ekonomiji“, kaže Ute Stephan, profesorica preduzetništva na King’s College London, koja je rukovodila projektom pisanja Studije.
zavnews/business-magazine.ba
