Prema istraživanju objavljenom u časopisu CA: A Cancer Journal for Clinicians, do 2012. pretilost je bila odgovorna za oko 544.300 slučajeva karcinoma širom svijeta.
Dok su prekomjerno teške osobe pridonosile sa svega 1% karcinoma u nerazvijenim zemljama, u nekim razvijenim zapadnim zemljama su one činile 7-8% oboljelih od karcinoma, kao i na Bliskom istoku i u sjevernoafričkim zemljama.
Ima neka tajna veza
“Mnogo ljudi nije svjesno veze prekomjerne tjelesne težine i karcinoma”, tvrdi voditeljica istraživanja Hyuna Sung iz Američkog društva za borbu protiv raka u Atlanti.
Pretilost raste širom svijeta od 1970-ih, tvrde naučnici. Prema podacima do 2016. 40% odraslih i 18% djece školske dobi je pretilo. To čini ukupno gotovo 2 milijarde odraslih i 340 miliona djece širom svijeta.
Dok je udio takvog stanovništva naglo porastao u većini zemalja, skok je ipak najizraženiji u nekim siromašnim i srednje razvijenim zemljama. One su prihvatile zapadni način života s premalo vježbanja i puno nezdrave hrane, navode autori istraživanja.
Vrste karcinoma
Pretilost je povezana s uvećanim rizikom za 13 vrsta karcinoma. Oni pogađaju dojke, rektum i debelo crijevo, maternicu, jednjak, žučni mjehur, jetru, bubrege, jajnike, želudac, mozak, štitnjaču i leđnu moždinu, te krvne stanice.
Nedavne studije su povezale prekomjernu težinu s rizikom tumora prostate, ali i s karcinomima usne šupljine.
Nacionalno bogatstvo je najočigledniji sistemski pokretač pretilosti stanovništva, navode autori istraživanja.
Ekonomsku tranziciju prema bogatijoj ekonomiji svakako prati okruženje koje potiče pretilost. Naime, indikativno je da svakih 10.000 USD porasta nacionalnog dohotka prati i povećanje indeksa tjelesne mase odraslih osoba od 0,4.
Pretilost nije česta pojava u nekim bogatim azijsko-pacifičkim zemljama. To je vjerovatno rezultat konzumiranja zdravije hrane (riba i povrće) te fizičkih aktivnosti.
Naučnici napominju da promjene u prehrani mogu uključivati zakonske propise o izbacivanju trans-masti iz prehrambenog lanca. Zatim smanjivanje šećera porezom na zaslađena pića i sličnim mjerama.
Gradsko stanovništvo bi trebalo poticati na više šetanja te staviti im na raspolaganje otvorene prostore poput parkova ili staza za šetanje i vožnju biciklom.
zavnews/geek.hr
