Nakon optužbi Milana Dunovića, potpredsjednika FBiH, izrečenih na račun Ustavnog suda FBiH zbog “skrivanja presude” u predmetu u kojem je utvrđena neustavnost pojedinih odredbi Zakona o stečaju u FBiH, saopćenjem za javnost oglasio se i Ustavni sud.
Ustavni sud Federacije BiH naveo je da se „javnosti prezentiraju preuranjeni zaključci, prvenstveno proistekli iz nedovoljnog poznavanja propisanih procedura i procesa rada u Ustavnom sudu FBiH“.
Presuda je donesena 23. marta 2016. godine, a Dunović kaže da je za nju saznao u januaru 2017.
– Zašto je presuda skrivana deset mjeseci od obespravljenih radnika, to je pitanje za Ustavni sud i za neke političke elite koje pokušavaju kontrolirati sve procese u FBiH i cijeloj BiH – izjavio je Dunović.
Iz Ustavnog suda pojašnjavaju da se procedura konačnog donošenja i objavljivanja konačne verzije cijelog teksta presude sa obrazloženjem odvija u više faza.
– Nakon usvajanja izreke presude na sjednicama o rješavanju predmeta ili sjednicama o vijećanju i glasanju, a nakon održavanja sjednice Suda s javnom raspravom ili bez javne rasprave, sudija izvjestilac u datom predmetu je obavezan da pismeno izradi tekst obrazloženja presude, koje zatim podliježe verifikaciji na posebnoj sjednici i/ili sjednicama Suda i u čemu, s obzirom na to da je Sud kolegijalni organ, učestvuju primjedbama i sugestijama sve sudije koje su učestvovale u donošenju odluke, odnosno izreke presude – navodi se u saopćenju.
Iz Ustavnog suda FBiH, nadalje, pojašnjavaju da nakon okončanog procesa verifikacije obrazloženja presude slijedi faza redakcije…te lektorisanje presude na tri ravnopravna službena jezika, kao i da konačno finalni tekst kompletne presude sudija izvjestilac dostavlja predsjedniku suda na završni potpis (u ovom slučaju je to raniji predsjednik suda u čijem mandatu je održana sjednica Suda bez javne rasprave).
– Podrazumijeva se da procedura izrade i objavljivanja presude u složenijim predmetima, što ocjenjivanje ustavnosti odrebi Zakona o stečaju svakako jeste, uobičajeno traje nekoliko mjeseci. Tačno je i da je u konkretnom slučaju faza izrade pismenog obrazloženja presude trajala duže nego što je uobičajeno, ali se to nipošto ne može podvesti pod sintagmu ‘skrivanje’ jednoglasno donijete presude, a posebno se ne može kao odgovoran prozivati poimenično sudija koji je obavljao ili obavlja funkciju predsjednika suda – navodi se u saopćenju.
zavnews/faktor
