Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović 19. novembra na međunarodnom sigurnosnom forumu u Halifaxu govorila je o BiH na način koji zvuči kao da je izričito rekla da se ne zalaže za treći entitet.
– Ponekad, nažalost, na Zapadu na mene gledaju s nekom vrstom oklijevanja ili čak sumnje da ja želim treći entitet za Hrvate. Ne, želimo stabilnu BiH – rekla je Grabar-Kitarović, što je ostalo zabilježeno na videosnimci panel-diskusije u kojoj su još sudjelovale i zamjenica generalnog sekretara NATO-a Rose Gottemoeller, vicepremijerka Ukrajine Ivana Klimpuš-Cincadze i američka senatorica Jeanne Shaheen.
Tako sročena izjava, u kojoj hrvatska predsjednica zvuči kao da se opravdava pred “sumnjom”, odražava i nešto što se stiče kao dojam u razgovoru s raznim diplomatama sa Zapada, odnosno iz zemalja saveznica Hrvatske u NATO-u i EU: redovno te diplomate na spomen hrvatskog entiteta u BiH uzvraćaju tvrdnjom da to njihove zemlje ne podržavaju i tretiraju to kao nešto o čemu je, po njima, kontraproduktivno uopće govoriti, prenosi Večernji list.
Od triju najvažnijih institucija EU-e, nijedna ne zagovara ustavne promjene (promjenu Dejtona) koje bi išle ka stvaranju jednog entiteta za Hrvate. Vijeće EU fokusiralo se na provođenje socio-ekonomskih reformi. Evropska komisija prije samo mjesec, kroz istup svog predstavnika na sjednici vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, zagovarala je “smanjenje etničkih i jačanje građanskog elementa” u BiH. U Evropskom parlamentu, koji je najmanje bitan od ovih triju institucija, hrvatski zastupnici već treću godinu zaredom uspijevaju amandmanima postići to da se u rezoluciji EP-a o BiH spominje princip federalizacije i da se naglašava poštivanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda, no ako su prioriteti Vijeća EU-e i Komisije drugačiji, onda rezolucije EP-a, koje ionako nisu obavezujuće, ne znače gotovo ništa.
Za razliku od Brisela, iz Washingtona su se, u vrijeme prethodne Obamine administracije, čule službene izjave koje su podržavale i socio-ekonomske reforme, ali i naglašavale da treba isključiti potrebu institucionalnih reformi pa i promjenu Ustava. No, američke diplomate redovno su, kada ih se neslužbeno pita šta pod time misle, govorili da ne misle na treći entitet za Hrvate jer to vide kao “put u daljnju dezintegraciju, umjesto u veću integraciju BiH”.
Zanimljivo, i Zlatko Hasanbegović, koji je kao član delegacije Sabora, bio s Božom Petrovim proteklih dana u BiH, u razgovoru za Hrvatski list u martu 2014. govorio je da “troentitetsko rješenje”, zamišljeno uz podršku Banje Luke, predstavlja “kucanje na vrata u Sarajevu koje, siguran sam, niko neće otvoriti”.
zavnews/faktor
