Govoreći sinoć u emisiji Otvoreni studio, na Federalnom radiju, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ali i član SDP-a BiH Anto Domazet, podržao je predložene ekonomske reforme Vlade FBiH i premijera Novalića, kazavši da je riječ o prijedlozima iza kojih stoje struka, NVO i međunarodne institucije, te da ih ne treba gledati kroz prizmu aktualnih dešavanja u Vladi niti bilo čijeg imidža u javnosti pa ni imidža samog premijera.
Domazet je odmah u uvodu kazao kako želi govoriti isključivo kao ekonomista.
„Ne želim biti dio političke rasprave, već ću reći sa ekononomskog stajališta, a za politiku ćemo imati vremena. Ako uzmemo jedan moderni prostup rješavanja društvenih problema onda polazimo od potreba građana i potreba ekonomije. Te potrebe treba da predlažu stručnjaci, akademska zajednica, mediji i predlažu ih političkom faktoru koji treba da donese konačnu odluku. Mi smo dakle u ulozi drugog faktora.“
Ekonomisti, mi koji to jesmo, raspravljamo o ovome sa ekonomskog stajališta i vodeći računa i o društvenim aspektima i kontekstu i među nama jedinstvenog stava. Razlikujemo se jako, a moj stav je slijedeći:
„Reforme su krenule od toga, a to znam, jer sam stalno uključen u to, da treba rasteretiti troškove plaća. Plaća je opterećena visokim izdacima, njih treba rasteretiti kako bi se stvorio prostor da se plaće povećaju, a da se javne potrebe, nadoknađuju iz drugih izvora. Npr, oporezivanjem dividendi, prihoda od štednje, kapitalnih dobitaka itd. Znači prijedlog kojeg je napravila Vlada da se sa 41,5 posto, smanje doprinosi na plaće na 32,5 posto je na liniji onoga što ekonomska nauka predlaže i što je svjetski trend, gdje se mi harmoniziramo sa svijetom.“
Naslijeđe socijalizma je da je plaća bila opterećena, jer je plaća najsigurniji izvor prihoda- kazao je Domazet.
„I onda kad vežete poreze i doprinose uz to, onda vi imate sigurno skupljanje poreza. To treba napustiti i to se napušta i to je dobar prijedlog Vlade FBiH. I ono što želim reći je da, ako je ova Vlada loša i korumpirana i inkriminirana ne trebamo svaki njen prijedlog smatrati lošim. Jer iza tih prijedloga stoji nauka i silne konsultacije u kojima je učestvovao i biznis i poslovna zajednica, akademska zajednica, NVO, međunarodne institucije, MMF i Svjetska banka koje ukazuju da je konkurentnost BiH loša. Plaće su bruto visoke, a ljudi malo dobijaju na ruke. Dakle, taj prijedlog je dobar.“
Druga stvar, svaki društveno senzibilan ekonomista će reći, pa dobro kad smanjujemo doprinose za penzije, za zdravstvo za nezaposlenost kako ćemo nadoknaditi taj novac?
„Tako što se uvodi oporezivanje drugih stavki, dividendi npr. Ali mi nemamo makroekonomsku simulaciju ovakvih rješenja i ne znamo hoće li to biti dovoljno. Tako da smo mi u ogromnom riziku, smanjujemo to da bismo plaće rasteretili, a dovodimo u pitanje prihode iz kojih će se sutra penzije, zdravstvo i drugo pokrivati. Građani imaju kontraverzan interes: na jednoj strani žele veću plaću, a manje doprinose, a na drugoj žele dobro zdravstvo i želi dobre penzije. Mi ekonomisti to moramo usklađivati, ali je na političarima da donose konačne odluke, na osnovu naših prijedloga.“
Na pitanje da li je uredu da se oporezuje topli obrok, prijevoz Domazet je odgovorio potvrdno.
„Jeste uredu, jer je to praksa u čitavom svijetu pa tako treba da bude i kod nas. I to na način na koji se predlaže trenutno.“
Na pitanje da li ga iko sluša u opoziciji kad kaže da su ti zakoni dobri, jer je opozicija čiji je član i SDP iz kojeg dolazi protivi ovim zakonima Domazet je rekao:
„Šta imaju da me slušaju nismo još došli do politike, ovo je još uvijek stručna rasprava. Ja ovdje istupam kao ekonomista i želim ljudima dati informacije i da mogu prosuditi. Naprimjer, uključivanje toplog obroka u oporezivanje, je potrebno, jer ulazi u penzijsku osnovicu radnika. Penzija će time biti veća.“
Otkud Sindikatu interes da bude protiv toga kad je to u korist radnika- pita se Domazet.
„Ovi zakoni su teški četiri i pol milijarde maraka, to je 20 posto BDP-a FBiH. To nije blaga reforma. Ako 20 posto BDP-a stavljate u reformski tok i vršite umanjenje te mase za otprilike 800 miliona onda je to teška reforma. I pogađa nas sve. I zato je senzibilnost ljudi oko ovoga velika. Neko iz neznanja, a neko što će ga stvarno pogoditi.“
Plaće moraju da rastu, jer se stvara veća produktivnost rada kako bi se išlo na ruku ne samo kapitalistima već i radnicima- kazao je Domazet.
„Tu je faktor minimalnih plaća vrlo značajan i te plaće bi trebalo dići na 750 maraka i to je poseban pravac. To je sad potpuno jasno kao ideja predloženih zakona.“
Dajmo ovdje šansu i vidjet će se ta korist vrlo brzo i na plaćama i na pojedinačnom računu većine ljudi i općem stanju ekonomije.
„Freelanceri i ugovori o djelu i to moram da kažem. Smatram da je defekt predloženog zakona to da neko plaća zdravstveno osiguranje, a da ga ne može koristiti. A to je i postojeće stanje. Bila je primjedba i za PIO. Ako freelancer plaća PIO to ulazi na njegovu karticu i to mu je penzija buduća. To i isto kao kad ja koji sam zaposlen plaćam doprinos za penziju. To je korektno, ali je zdravstveno osiguranje upitno. I tome u daljoj raspravi treba pokloniti pažnju. Isto kao i ugovor o djelu, nije korektno da se oporezuje sa doprinosom za zdravstveno osiguranje 13 posto, ako ne možete za to dobiti povećane usluge za zdravstvo.“
Bilo je pitanje naslijeđa i poreza na isti- kazao je Domazet.
„To je recimo jedno potpuno nerazumijevanje. Nema poreza na naslijeđe kad djeca od roditelja naslijeđuju nešto, kad bračni drug od bračnog druga naslijeđuje. Ali se oporezuje to kad ja od tetke iz Kanade dobijem milion dolara i to je uredu. I to je upravo taj prijedlog. Ostalo je sve pogrešno razumijevanje u kakofoniji raznoraznih glasova. Mislim 90 posto ovih zakona je prihvatljivo, a u 10 posto treba eliminirati nepravde. Recimo ja bih oporezivao dividende iznad 150 hiljada maraka 15 posto, a ne 10 posto. To su ekstremno visoki dohoci za naše uslove. Eliminirao bih doprinose za zdravstvo iz ugovora o djelu, jer sve što čovjek uplati treba da se vrati u vidu neke koristi“- zaključio je Domazet.
zavnews / Vijesti.ba / Federalna.ba
