U poređenju sa državama okruženja, BiH je i u relativnom i u apsolutnom iznosu najmanje zadužena država, i praktično je jedina država na prostoru bivše Jugoslavije koja ispunjava mastrihtske kriterije.
Na sjednici Parlamenta BiH, koja je zakazana za 5. juli, zastupnici će razmatrati Informaciju o javnom dugu države koji je u posljednjih 12 mjeseci uvećan za 1,2%.
Javna zaduženost BiH trenutno iznosi 12 milijardi KM, odnosno 6 milijardi eura, što čini 39,8% bruto domaćeg proizvoda. To praktično znači da BiH ispunjava mastrihtske kriterije, prema kojima javni dug države ne smije biti veći od 60% bruto domaćeg proizvoda.
Javni dug Hrvatske trenutno iznosi 39 milijardi eura, što je 85% BDP-a. To znači da u apsolutnom iznosu hrvatski javni dug je šest puta veći od javnog duga BiH, dok je u relativnom pogledu, mjereno učešćem javnog duga u bruto domaćem proizvodu, Hrvatska dvostruko zaduženija od BiH.
Srbija također ne ispunjava mastrihtske kriterije, jer njihov javni dug je 25 milijardi eura, i nominalno je četiri puta veći od javnog duga BiH, dok je mjereno udjelom javnog duga u BDP-u, Srbija također dvostruko zaduženija od BiH.
Osim relativno niske zaduženosti, BiH ima i neuporedivo povoljniju strukturu javnog duga, jer glavninu našeg javnog duga (skoro 85%) čine dugoročni krediti Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, s niskom kamatnom stopom i dugim rokom otplate, dok većinu javnog duga Srbije i Hrvatske čine kratkoročne pozajmice nastale emisijom državnih obveznica, s kratkim rokom otplate (3-6 godina) i visokom kamatnom stopom (4 do 6%) dok je prosječna kamatna stopa javnog duga BiH svega 1,7%.
zavnews